Lazarevićeva je u intervjuu za Tanjug rekla da je Uredba o ograničenju marži dala ključni doprinos obuzdavanju inflacije, koja je sa 4,7 odsto u avgustu kasnije pala na 2,8 odsto. Dodala je da su neki potrošači očekivali veća sniženja pojedinih proizvoda, ali da je, gledano ukupno i po kategorijama, došlo do pomeranja cena naniže, s obzirom na to da su obuhvaćene 23 kategorije proizvoda.

Tri ključna zakona koja treba da budu doneta do kraja prvog kvartala su Zakon o sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi, novi Zakon o zaštiti potrošača i izmene Zakona o trgovini, navela je ministarka.

Lazarevićeva nije isključila mogućnost da će u narednom periodu možda ponovo biti potrebna intervencija države i naglasila da je trend po kome su cene hrane u Srbiji u pojedinim segmentima bile više nego u nekim razvijenim zemljama Evropske unije morao da se zaustavi.

Prema njenim rečima, država će ostati posvećena borbi sa trgovcima i cenama, uz jačanje konkurencije i veću diversifikaciju trgovinskih lanaca. To znači dolazak novih igrača na tržište, dok će poslovanje postojećih morati da bude transparentnije, sa poštenim praksama u interesu potrošača i građana.

Kao komesar za Ekspo 2027 Beograd ocenila je da nema dileme da će ta specijalizovana izložba, koja je već oborila rekord po broju zemalja učesnica, biti događaj koji će se dugo pamtiti i dati trajni doprinos kulturi i dostignućima čovečanstva.

Građanima je poželela da 2026. godina bude godina mira i brisanja podela. „Želim da građani ove zemlje budu što je moguće više na istoj strani, da sanjamo iste snove, da razmišljamo o još boljoj budućnosti i da deca rastu u normalnim i lepim okolnostima“, rekla je Lazarevićeva.

Govoreći o efektima Uredbe o ograničenju marži, istakla je da je kod velikog broja proizvoda zabeležen dvocifreni pad cena. Navela je da se može biti zadovoljan postignutim rezultatima, jer su cene hrane oborene i stvorena solidna osnova za dalje reforme koje će biti sprovođene kroz zakone planirane za usvajanje u 2026. godini.

Dodala je da su okolnosti u kojima je uredba sprovođena bile delikatne, uz realnu mogućnost da drugi faktori utiču na rast inflacije, zbog čega je bilo važno da bar jedan važan segment tržišta ostane pod kontrolom.

Ministarka je naglasila da će uredba važiti do kraja februara, a da je plan da je zamene zakoni koji neće direktno ograničavati marže i cene, već će uvesti red u odnose između trgovaca, dobavljača i primarnih poljoprivrednih proizvođača. Određeni nameti koji su opterećivali dobavljače biće trajno zabranjeni, dok će neki biti uslovno dozvoljeni.

Ukazala je da problem u prethodnom periodu nisu bile samo marže, već i ostali nameti u lancu trgovine, zbog čega je uredba regulisala i te odnose. Zakon o sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi, koji se radi po modelu Evropske unije, definisaće jasno šta je dozvoljeno, a šta nije, i pozitivno će uticati na formiranje cena.

Lazarevićeva je navela da će, u okviru novog Zakona o zaštiti potrošača, obaveza dostavljanja cenovnika biti uvedena na dnevnom nivou i da će se odnositi na ceo asortiman trgovaca, a ne samo na proizvode obuhvaćene uredbom. Ocenila je da će to dodatno suziti prostor za zloupotrebe i sprečiti ponovna „divljanja“ cena.

Na kraju je istakla da je reč o dugoročnom i zahtevnom procesu, ali da je cilj postavljanje zdravih osnova tržišta u skladu sa praksom Evropske unije. Govoreći o pritiscima trgovaca na dobavljače, rekla je da takvih pokušaja i dalje ima, ali u manjoj meri, kao i da će novi zakoni, uz strogu kaznenu politiku, omogućiti brzo i efikasno reagovanje i onemogućiti nepoštene trgovačke prakse.