ivo andrić
Foto: Printscreen/Foto: Printscreen

Književnik Ivo Andrić ostavio je dubok trag u književnosti 20. veka delima poput "Na Drini ćuprija", "Prokleta avlija", "Travnička kronika" i "Gospođica". Njegova dela su i danas među najčitanijima, što dodatno potvrđuje interes publike, posebno podstaknut serijom "Nobelovac" Tihomira Stanića.

Iako je bio izuzetno cenjen u književnim krugovima, Andrić je uporno izbegavao da govori o sebi i svojim književnim stavovima, ističući da pisac nije posrednik između publike i dela. Smatrao je da čitalac sve odgovore o piscu može pronaći u njegovim delima, ne želeći time dodatno dramatizovati svoj život. Profesor Milivoje Pavlović u knjizi "10 portreta, 10 razgovora" opisuje Andrićevu rezervisanost prema dijalozima i intervjuima, naglašavajući da je iza pisca ostao samo jedan nedovršen pokušaj pisanja drame.

Zanimljivo je što je Andrić izbegavao čak i javne demantije kada su o njemu širene netačne informacije. Smatrao je da takve neistine govore više o autorima nego o njemu samome. Prema svedočenju Milovana Vitezovića u časopisu Nin iz 2004. godine, kada su ga prijatelji pitali bi li reagovao na nevjerojatnu neistinu u naslovu "Andrić ukrao zvona keltske katedrale!", odgovorio je s osmehom: "Zašto ja? Neka demantuje keltska katedrala."

Njegov odnos prema medijima nije uvek bio prijatan. Miroslav Karaulac, autor brojnih dela o životu i radu Andrića, svedoči o neugodnom razgovoru između pisca i jedne novinarke. Uoči prijema Nobelove nagrade, novinarka mu je u intervjuu postavila provokativno pitanje: "Kako se sada oseća najveći Hrvat?" Na to je Andrić odlučno odgovorio: "Gospođice, ja sam pre svega Beograđanin. Naš intervju je završen."

Ovakva Andrićeva suzdržanost i stav prema ličnim pitanjima dodatno naglašavaju njegovu veru u snagu književnog dela kao istinskog predstavnika pisca, dok ga njegovi tekstovi nastavljaju predstavljati današnjim čitaocima na njegov, pažljivo birani način.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading