SRBI OPET NA METI Hrvati na ispitivanja privode čitava srpska sela

Direktor "Veritasa" u tom kontekstu posmatra i najnovije vesti hrvatskih medija o krivičnoj prijavi protiv "12 srpskih teritorijalaca i policajaca" zbog "ratnog zločina" u baranjskom mestu Karanac, gde su navodno maltretirali meštane da bi "u njihove domove uselili osobe srpske nacionalnosti, uglavnom sa područja zapadne Slavonije".

Štrbac objašnjava da se hrvatske vlasti trude da drastično smanje broj Srba na područjima najveće koncentracije srpskog stanovništva - Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, a zastrašivanje krivičnim procesima je najefikasniji način.

Jedan od razloga je, kako navodi, da se Srbima onemoguće prava, poput onog na dvojezičnost, ali ima i drugih razloga, među kojima je i neprekidno podgrevanje narativa o "mrskom srpskom agresoru".

"Jedan od načina je upravo udar na Baranju, jer je vezana za Srbiju, a čim ima Srba, veze su jače. Druga stvar je konstanta u Hrvatskoj da se preko ovih sudskih procesa pothranjuje njihov narativ o agresiji, da je moderna hrvatska država nastala na domovinskom ratu i odbrani od mrskog agresora – a to su Srbija, JNA i lokalni Srbi", navodi Štrbac.

Štrbac navodi da policija privodi na ispitivanje "selo po selo"u Baranji, koja je multinacionalna sredina, a zastrašeni ljudi "pričaju i što znaju i što ne znaju".

U "Veritasu" nemaju informacija o imenima 12 ljudi protiv kojih je podnesena prijava za selo Karanac, ali pretpostavljaju da bi dvojica od njih mogli biti Dragan Mitrović iz Karanca i Milorad Trivunović iz obližnjeg Novog Čeminca, koji su uhapšeni ranije ove godine, zbog navodnog ratnog zločina i nalaze se u hrvatskom pritvoru, dok su ostali nedostupni hrvatskim organima.

Štrbac ističe da Hrvatska, prema zvaničnim podacima iz 2012. godine, u proseku svake godine podnese 34 nove krivične prijave za ratni zločin protiv Srba, kao i 25 novih optužnica.

"Prema Veritasovimž podacima, do 2017. godine podnesene su krivične prijave za ratne zločine protiv 5.306 osoba. Pošto se u proseku 34 prijave podnese godišnje, do 2022. godine bi bilo još oko 170 krivičnih prijava, pa se dolazi do oko 5.500 krivičnih prijava za ratne zločine", kaže Štrbac.

On navodi da je prema najnovijem podatku, koji je ovih dana pročitao iz jedne presude hrvatskog Ustavnog suda, do 30. septembra 2021. godine pokrenuta istraga za ratni zločin protiv 3.736 osoba, od kojih je osuđeno 666.

Štrbac ističe da je presuđen i višestruko veći broj godina zatvora nego u Haškom tribunalu.

"Mi smo računali da se u proseku svakom osuđenom izrekne oko 12 godina zatvora, što je više od 8.000 godina zatvora, ali ako je samo 10 godina, to bi bilo 6.660 godina zatvora. U poređenju sa Haškim tribunalom - Hag je procesuirao 161 osobu i izrekao nešto više od 1.330 godina zatvora i sedam doživotnih", navodi Štrbac.

On smatra da to za šta se tereti ovih 12 ljudi iz Baranje, verovatno i nije bilo u planu da se okarakteriše kao ratni zločin, jer i nije po uvreženim standardima u pravosuđu, ali je poslužilo u nedostatku težih dela.

Štrbac postavlja pitanje da li će po istom principu hrvatska policija i pravosuđe goniti zbog ratnog zločina i Hrvate koji su prisvojili srpsku imovinu.

On podseća da su Srbi iz Zapadne Slavonije, proterani sa svojih ognjišta u jesen 1991. godine, dolazili u istočnu Slavoniju, posebno u Baranju i useljavali se u kuće koje su napustili najviše Hrvati, ali i Mađari.

Hrvatska je već u septembru 1995. godine donela Zakon o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom – a to je bila sva pokretna i nepokretna imovina, uključujući i domaće životinje, u vlasništvu lica srpske nacionalnosti na području Republike Srpske Krajine.

Štrbac navodi da je sve to oduzeto i država je delila Hrvatima koji su, kako su rekli, prognani iz drugih krajeva SFRJ, a iako je pod pritiskom međunarodne zajednice taj zakon ukinut, još je mnogo sporova, i pred hrvatskim sudovim i Evropskim sudom za ljudska prava, u kojima Srbi traže da im se vrati tako oduzeta imovina.

"Ako se budu Hrvati dosledno držali principa, kako su krenuli da ljude iz Baranje terete za ratni zločin za to što su prognane Srbe iz Zapadne Slavonije useljavali u kuće Hrvata, da li će onda nastaviti da gone i Hrvate koji su donijeli taj zakon i uselili na terenu druge ljude koji se i dalje nalaze u tim kućama?", upitao je Štrbac.

On je podsetio da je Hrvatska, zloupotrebljavajući 1992. godine zakon iz socijalističkog perioda o stambenim odnosima, otela i 23.500 srpskih stanova, među kojima i stanove čiji su vlasnici bili pripadnici JNA drugih nacionalnosti.

"Najpoznatiji je slučaj Blečić iz Zadra. Žena se sklonila kod kćerke u Italiju i kada se nakon mesec, dva vratila u Zadar, već je u tom stanu bio neki Hrvat. I nije uspela ni pred Evropskim sudom za ljudska prava da vrati svoj stan", naveo je Štrbac.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI