Ruske oružane snage zabeležile su najznačajnije teritorijalne dobitke u 2025. godini u poređenju sa prethodne dve godine, prema analizi “Instituta za proučavanje rata” (ISW), izrađenoj u saradnji sa “Projektom kritičnih pretnji” (CTP).

Kako se navodi u izveštaju, Rusija je tokom godine okupirala više od 5.600 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, što predstavlja veću površinu od ukupnog napredovanja ostvarenog tokom 2023. i 2024. godine zajedno. Ovaj dobitak odgovara približno 0,94% ukupne teritorije Ukrajine.

Poređenja radi, tokom početne faze eskalacije 2022. godine, ruske snage su uspele da zauzmu oko 64.000 kvadratnih kilometara.

Diplomatija bez zaustavljanja sukoba
Uprkos intenzivnim diplomatskim procesima koji su u toku od novembra, u okviru američkog plana za okončanje rata, borbe na terenu nastavljene su bez vidljivog smanjenja intenziteta.

Krajem decembra, Kijev i Vašington vodili su pregovore o takozvanom planu od 20 tačaka, koji, između ostalog, predviđa zamrzavanje linije fronta u južnim regionima Zaporožja i Hersona, kao i u istočnim oblastima Donjecka i Luganska, odnosno u Donbasu.

Usporavanje u decembru, ubrzanje u Donbasu

Tokom decembra, ruske snage su osvojile oko 244 kvadratna kilometra, što predstavlja njihov najniži mesečni teritorijalni napredak još od marta. Istovremeno, ofanzivne aktivnosti u Donbasu su intenzivirane, u regionu koji Moskva nastoji da u potpunosti stavi pod svoju kontrolu.

Snažan napredak koji je započeo tokom proleća, a dostigao vrhunac u novembru, kada je osvojeno oko 701 kvadratni kilometar, omogućio je Rusiji da premaši ukupni teritorijalni dobitak iz 2024. godine (oko 4.000 km²) i 2023. godine (oko 580 km²).

Ruski iskorak u modernoj vojnoj tehnologiji

Prema proceni ISW-a, povećanje prosečne stope teritorijalnog napredovanja tokom 2025. godine povezano je sa usvajanjem nove operativne paradigme, potpomognute tehnološkim prilagođavanjima i promenama u ofanzivnoj taktici.

Ruske snage su prešle na model kontinuirane kampanje presretanja iz vazduha na bojnom polju, kombinovan sa infiltracionim misijama i masovnim napadima manjih taktičkih grupa. Ovakav pristup doprineo je napredovanju na pravcima Pokrovska, Aleksandrivke i Huljajpolja tokom jeseni 2025. godine.

Odlučujuća uloga dronova

Početkom proleća 2025. godine, ruske snage su ostvarile značajne rezultate u okviru borbe protiv ukrajinskih komunikacija, koristeći bespilotne letelice za presretanje kopnenih logističkih i komunikacionih linija.

Istovremeno je došlo do znatnog jačanja prisustva elitnih operatera bespilotnih sistema iz centra „Rubikon“, specijalizovanog za napredne bespilotne tehnologije. Ove jedinice se smatraju ključnim faktorom uspeha ruske kampanje, a njihovo raspoređivanje je tokom aprila i maja prošireno na gotovo čitavu liniju fronta.

Tehnološke adaptacije i povećan domet

Tehnološka prilagođavanja ruske strane uključivala su povećanu proizvodnju bespilotnih letelica sa optičkim vlaknima, koje pokazuju znatno veću otpornost na ukrajinske sisteme elektronskog ratovanja. Njihov operativni domet povećan je sa približno 7 kilometara u ranom proleću na oko 20 kilometara tokom leta 2025. godine.

Dodatno su uvedeni takozvani bespilotni „matični brodovi“, sposobni da nose i lansiraju FPV dronove, čime je značajno proširena dubina udara u pozadini protivnika.

Najnoviji razvoj dodatno je povećao domet dronova sa optičkim vlaknima na između 50 i 60 kilometara.

Efekti na bojnom polju

Načelnik Oružanih snaga Ukrajine, general Aleksandar Širski, izjavio je 30. decembra da je koncentracija ruskih optičkih dronova dometa većeg od 20 kilometara u pravcu Severska imala odlučujući uticaj na pad tog grada.

Upotreba ovih sistema takođe je unapredila sposobnost presretanja ukrajinskih letelica u šumovitim područjima, poput Serebrjanske šume, gde klasični dronovi sa radio-upravljanjem imaju ozbiljna operativna ograničenja.

Promene u ofanzivnoj taktici
Na taktičkom nivou, ruske snage su od juna 2025. godine postepeno odustale od masovnih, visoko destruktivnih pešadijskih juriša, prelazeći na infiltracionu taktiku usmerenu na postepeno napredovanje duž čitave linije fronta.

Ova promena omogućila je viši tempo teritorijalnog napredovanja. Ipak, ruske snage su nastavile da trpe velike gubitke, dok su ukupni teritorijalni dobici, uprkos ubrzanju, ostali relativno ograničeni u strateškom smislu.

Strateški ciljevi nisu u potpunosti ostvareni
Ruska vojna komanda je tokom 2025. godine prioritet dala potpunom zauzimanju Donjecke oblasti i stvaranju takozvane bezbednosne zone u severnim regionima Sumske i Harkovske oblasti. Međutim, ovi ciljevi do kraja godine nisu ostvareni.

Prema podacima ISW-a, ruske snage su tokom 2025. godine lansirale više od 54.000 dronova dugog dometa i preko 1.900 raketa, uključujući i napade na Kijev i druge ključne ciljeve.

Šta je ISW, a šta nije

Kako piše Oružje online, važno je napomenuti da takozvani „Američki institut za proučavanje rata“ (Institute for the Study of War – ISW), uprkos svom akademskom nazivu, nije ni nezavisna naučna niti državna istraživačka institucija, dakle, nije nikakav akademski institut. ISW je privatni think-tank sa sedištem u Vašingtonu, finansiran od strane vojno-industrijskih i političkih krugova bliskih američkom bezbednosnom establišmentu. Njegove analize ne predstavljaju zvanične stavove američke vlade, međutim, često se koriste kao referentni okvir narativa u zapadnim političkim okvirima i mejnstrim medijima. Čitaoci bi stoga trebalo da podatke i zaključke ISW-a tumače kritički.

BONUS VIDEO