Vladari Burme
Foto: Printscreen/www.wikipedia.com/javno vlasništvo

Nakon što se udala za svog muža Saoa 1953. godine, na putu prema njegovoj domovini otkrila je da je on zapravo burmanski princ, Saopha, vladar Šan države Hsipav.

Dok su se približavali luci Rangun, mogli su da vide gomilu ljudi na obali sa transparentima i lepom odećom, kako bacaju cveće u vodu, sviraju muzičke instrumente i mašu.

U Burmi, njihov zajednički život bio je ispunjen dobrotvornim radom i trudom da poboljšaju živote lokalnog stanovništva.

Titula Saopha („Gospodar nebesa“) bila je feudalna titula preneta na Sao, dajući mu suverenitet nad državom Hsipav – istorijski jednom od najvažnijih nezavisnih država Šan.

Iako je ostao feudalni vladar, Sao je verovao u slobodu govora i jednakost i koristio je svoj uticaj i bogatstvo da poboljša živote stanovnika svoje zemlje.

Vladari Burme

www.wikipedia.com/javno vlasništvo

 

Sao je svoje bogatstvo i uticaj koristio za dobrobit naroda, dok se Inge, sada poznata kao Sao Takosandi, angažovala na humanitarnim projektima. Imali su dve ćerke, Majari i Kenari, i živeli su u miru i blagostanju.

Burma koju Inge opisuje u deceniji nakon njenog dolaska bila je raj plodnosti i bogatstva. Britanci su se odrekli kontrole 1947. godine, a vojna vlada je preuzela kontrolu tek 1962.

Burma je bila jedan od najvećih proizvođača pirinča na svetu „mogli ste da granu narandže stavite u zemlju i za tri godine ona je urodila plodom . Bilo je neverovatno, sve je raslo”.

Ona se priseća kako njen muž Sao nije želeo ništa više u životu nego da pronađe način da pomogne svom narodu – poklanjajući svoja pirinčana polja meštanima, kupujući traktore i postavljajući eksperimentalne useve ananasa, kafe, đumbir, soje i citrusa.

Međutim, 1962. godine, sve se promenilo kada je general Ne Vin izveo državni udar, svrgnuvši feudalne vladare.

Sao je uhapšen, a Inge i njihove ćerke su provele dve godine u kućnom pritvoru pre nego što su uspeli da se vrate u Austriju. Tek mnogo kasnije, Inge je saznala da je njen muž ubijen ubrzo nakon hapšenja.

Inge se kasnije preselila u Ameriku, gde je nastavila da se bori za prava burmanskih manjina, posebno naroda Šan, zbog čega je 2000. godine nagrađena Međunarodnom nagradom UN za ljudska prava.

Njena priča je ovekovečena u filmu "Sumrak nad Burmom".

BONUS VIDEO 

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading